“Zavjet” vino

Vinski most “Zavjet” na vinskim putevima Crmnice, vinarije “ZAVJET”

Istorija uzgoja vinove loze u Crmnici

U Crmnici narodna izreka kaže za Vranac vino: “Zemlja mu je majka, sorta otac a klima sudbina”

Francuska poslovica kaže: “Dan bez vina dan bez sunca”

Njemac Vilhem Ebel, jedan od brojnih putopisaca i botaničara koji je 1841 godine pohodio Crmnicu, zapisao je: “Ovdje je morao biti početak svijeta i života”.

Jedan francuski putopisac je zapisao da se na obalama Skadarskog jezera gaji vinova loza od koje se pravi najljepše vino, a da loza rađa, nažalost, tako male količine grožđa da vino stanovnici sami popiju.

U vrijeme Kralja Nikole osnovan je lozni rasadnik u Sotonićima uz rječicu Bistrica, na kojem su proizvedeni brojni  kalemovi lozne sorte “vranca” kojim su zasadjeni brojni vinogradi u nadaleko čuvenoj Crmnici.

U “Glasu Crnogorca” 1890 g. objavljena je naredba Kralja Nikole koja glasi:

“Da svaki crnogorski vojnik iz ovih krajeva gdje može roditi loza usadi ove godine po 200 loza, a za 10 godina oslobađa poreza na lozu one porodice koje dobrovoljno posade 2,000 čokota”

Nadaleko je čuvek kvalitet crnog vina “Vranac”

Philip Jergović, školovani agronom, koji je predavao zemljoradnju i prirodne nauke u Cetinju, u časopisu “Glas Crnogorca” od 1891 g. navodi: “Rijetko se kad čulo ili u stručnim listovima čitalo o crnogorskom vinu, ali ko je samo jednom čašicu dobrog crnog crmničkog iskapio, zacijelo ga zadugo zaboraviti neće. To je vino spravljeno od grožđa vranca i ponegdje kratošije, kada je dobro priređeno, svojim ukusom, bojom i jakotom ne zaostaje nimalo iza vina Žirande”.

U listu “Grlica” iz 1891 g. pod naslovom “Gajenje loze u Crmnici” M. Plamenac, diplomatski predstavnik u Carigradu, pored ostalog navodi da je crmničko vino najbolje u Crnoj Gori i da se može upoređivati sa vinima iz Bordoa. Na Balkanskoj izložbi koja je održana u Londonu (1905) crmničko vino dobija i zvaničnu potvrdu za svoj superiorni kvalitet. Komesar crnogorske izložbe i vođa delegacije Petar Plamenac prima veliku zlatnu medalju — grand prix za vrhunski kvalitet crmničkog vina Vranac.

Od tada je crmnički Vranac na mnogim izložbama proglašavan za najbolje vino na svijetu a koji je sitno crno grožđe koje ni na jednom drugom mjestu ne može dobiti onu boju i ukus koju dobija u širokoj plodnoj ravnici pored Skadarskog jezera, u neposrednoj blizini mora, gdje samo ova zemlja i sunce čine neponovljiv, idealan klimatski spoj za razvoj “slatke kapljice za bogove” a koju imaju privilegiju proizvoditi i piti njeni ljubitelji, domaći i svi dombronamjerni iz svijeta.

Vinarija ZAVJET

Vinarija “ZAVJET” je impresionirana istorijm ovog kraja i tradicijom gorostasnog crnogorskog naroda samo nekoliko metara ispod starog kamenog mosta preko Bistrice, sačinila novi most, kako bi na plodnoj ravnici nekadašnjih “kraljevih vinograda” obnovila gajenja sote “Vranac”.

Vinarija je znala da ovdje grije sunce oko 2,300 časova godišnje ili 6.28 časova dnevno. Posebno tokom jula (330 časova) i avgusta (325 časova) ili oko 10 časova dnevno u periodu zrijevanja, što je najbolja garancija za visok kvalitet grožđa, i uz ljubav ljudsku za njegu loze je to dovoljno za vrhunsko vino, koje zalsužuje istorijom zavjetovano ime “ZAVJET”.

U istoriji ovog kraja se navodi kako su čuveni crnogorski vladari “ZAVJEŠTAVALI” vinograde crkvi gdje smo našli ideju i misiju za ime “Zavjet”, ali i obavezu za najbolji kvalitet: “Svojim zavještanjem crnogorskom manastiru, Ivan Crnojević 1484 godine, pored ostalog daje i vinograde oko Rijeke Crnojevića.”

Takođe smo u istoriji ovog slavnog naroda našli izreku vladara pri izlasku Crne Gore na more: “Od sad pa navijek”, pa je naša želja da uživate u svakoj kapljici proizvedenoj u netakutoj prirodi naših vinograda, u vrhunski čistoj vinariji i najsavremenijim podrumima vinarije “ZAVJET”.

Vino “Zavjet” preporučujemo kao što su poznati crnogorski vidari Iličkovići preporučivali  crmničko vino onim koji su imali probleme sa varenjem, nervnim sistemom, urinarnim sistemom i probleme sa srcem i krvotokom koji su tačno uočili ljekovita svojstva crmničkog vina i spoznali da vrsta zemljišta utiče na njegov sastav, da vina sa nekog vinograda imaju blagotvorniji uticaj na određene bolesti od vina sa lozâ na drugom zemljištu tako da su se crmnička vina “davala na recept”.

Današnja medicina potvrđuje ta iskustva. Poznato je da vino sadrži razne minerale, fosfor, gvožđe, potasijum, kalcijum, zavisno od sastava zemljišta gdje su loze posađene. Iličkovići nijesu mogli vršiti takve analize, niti su mnogo znali o mineralima već su iskustvom koje se prenosilo sa koljena na koljeno i svojim promatranjima dolazili do zaključka koje vino sa kojeg zemljišta “odgovara” za neku bolijest.

Vino “Zavjet” je u inzvanrednoj harmoniji sa lokalnim jelima, ima izvanredna terapeutska svojstva, koja iznova i iznova potvrđuju stoljetnjom tradicijom.

Živjeli!!!

“Od sad pa navijek” uz crmničko Vranac vino čije ime garantuje istinu. Obim proizvodnje vinarije Zavjet godišnje iznosi 10,000 do 12,000 litara, u zavisnosti od roda i klimatskih uslova.

Jačina vina od: 12 % do 13 %, zavisno od zrelosti grožđa i sadržaja šećera u njemu.

Vino “Zavjet” se pravi na tradicionalan način uz pomoć savremene opreme.

Vino “Zavjet” je suvo, tamno-rubinove boje, specifično i jako izraženog ukusa karakteristično za sorte vina iz porodice grožđa “Vranac’’.

Mnogi svjetski pjesnici su pjevali vinu pa i

J. J. Zmaj:

“Kad se setim mila dušo,

Rumenila lica tvoga,

tad ne pijem drugog vina

nego samo crvenoga.”